3/01/2016

DESTINATION FRANCOPHONIE!

Mart mesec - Mesec frankofonije

Dans počinje najzanimljiviji deo školske godine, počinje mesec Frankofonije!


Već nekoliko godina unazad, mojim učenicima i meni, mart je ispunjen aktivnostima kojima proslavljamo mesec Frankofonije (radionice,  javni časovi, DELF za učenike, frankofoni bazar, ugledni časovi, predavanja, posete, takmičenja...). Mesec Frankofonije se naravno proslavlja u celom svetu i u Srbiji i zato je sada pravi trenutak da se podsetimo kako je Međunarodna organizacija Frankofonije nastala i šta je Frankofonija uopšte.

Termin frankofonija privi put je upotrebio geograf Onezim Reklus 1880. godine i njime je označio zajednicu ljudi koji govore francuski jezik i države u kojima oni žive. 

Proces stvaranja Međunarodne organizacije Frankofonije počinje 1926. godine kada je osnovano Udruženje frankofonih pisaca. Udruženje novinara i štampe na francuskom jeziku nastaje 1950. godine, a pet godina kasnije i Udruženje Frankofonih radio stanica. Ovo udruženje danas obuhvata 44 stanice radija i televizije koje svoj program emituju na francuskom jeziku. Prva konferencija Ministara obrazovanja održana je 1960. godine i na njoj su učestvovali predstavnici 15 frankofonih država. Ona danas okuplja ministre obrazovanja iz 41 države. Agencija Frankofonih Univerziteta osnovana je 1961. godine, a danas broji 677 visokoškolskih ustanova iz 81 zemlje.

Međunarodni dan Frankofonije je 20. mart i to ne bez razloga. Na ovaj dan 1970. godine u Nigeru potpisan je sporazum između 21 frankofone države kojim je formirana  Agenicja za kulturnu i tehničku saradnju. Od tada se projekat zvan Frankofonija iz godine u godinu razvijao da bi 2005. godine prerastao u Međunarodnu organizaciju Frankofonije. Ova organizacija obuhvata 80 država članica među kojima je i Srbija.



Ciljevi Frankofonije su kao i sama organizacija vremenom evoluirali. U početku je ona obuhvatala isključivo države sa francuskog govornog područja i njen cilj je bila kulturna i lingvistička saradnja zemalja članica. Danas je Frankofonija važna međunarodna organizacija čiji su ciljevi promocija mira, borba za ljudska prava, razvoj multikulturalnosti i plurilingvizma i promocija obrazovanja.


2/02/2016

Kalendar takničenja


PREDMET

ORGANIZATOR

NAZIV TAKMIČENJA

NIVOI TAKMIČENJA

KALENDAR ODRŽAVANJ

STRANI JEZIK
Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja 

Društvo za strane jezike i književnost
Takmičenje u znanju stranih jezika: engleskog, francuskog, ruskog, italijanskog, nemačkog, španskog.
opštinski
20.2.2016.
okružni
12.3.2016.
republički
8.5.2016.

2/01/2016

DELF scolaire 2016

Kratak vodič za polaganje DELF-a u školskim ustanovama 


  • Šta je ispit DELF u školskim ustanovama?
To je ispit kojom se potvrđuje znanje francuskog jezika učenika koji uče francuski jezik. Ako položiš DELF za neki nivo (npr. A1, A2, B1, B2, C1, C2) dobijaš diplomu koja važi čitav život i u svim zemljama na planeti, a koja potvrđuje da poseduješ taj nivo znanja francuskog jezika.
  • Ko oraganizuje DELF u našoj školi?
Program DELF-a je regulisan konvencijom potpisanom od strane Ministarstva prosvete Republike Srbije i Ambasade Francuske čiji aneks definiše ustanove kojima je dozvoljeno učestvovanje u ovom programu. Na spisku ustanova obuhvaćenim DELF-om nalazi se i naša škola. Francuski Institut u Beogradu je zadužen za organizaciju ispta zajedno sa Školskom upravom.
  • Kako da se prijavim?
Upis je otvoren od 10. do 29. januara 2016. godine. Za prijavu se koristi poseban formular koji popunjava svaki učenik i predaje ga koordinatoru za DELF u školi. 
  • Kada se polaže ispit?
Za polaganje ispita su određeni 5. i 6. mart 2016. godine. Svi kandidati će polagati pismeni deo ispita 5. marta u 10h00 i većina učenika će polagati usmeni deo ispita istog dana. U zavisnosti od broja prijavljenih, neki kandidati će izaći na usmeni deo ispita 6. marta.

2/28/2015

Les victoires de la musique - les 30 ans

Muzičke nagrade na francuski način!

Ministar kulture Francuske, čuveni Džek Lang (Jack Lang) pokrenuo je 1985. godine manifestaciju koja je imala za cilj da prizna i nagradi najbolje muzičare u oblasti popularne muzike i nazvao ju je: Victoire de la musique (Muzičke nagrade). Ne zaboravimo da je Đžek Lang pokrenuo i manifestaciju Fête de la musique (Dan muzike), koja se organizuje 21 juna svake godine, a od pre nekoliko godina i u Srbiji. 
Francuske Muzičke nagrade su manifestacija koja se odvija jednom godišnje, a nagrade dodeljuje francusko Ministarstvo kulture. Postoje i Muzičke nagrade za klasičnu muziku (Victoire de la musique classique) i Muzičke nagrade za džez muziku (Vistoires du Jazz).
Žiri francuskih Muzičkih nagrada broji preko 1200 članova od kojih je 40% umetnika (muzičara i pevača), 40% muzičkih producenata i 20% čine pripadnici profesija usko povezanih sa muzikom (muzičkih menadžera, muzičkih kritičara, voditelja muzičkih emisija, itd.). U nekoim kategorijama pobednike biraju gledaoci SMS glasanjem.
13. februara ove godine održane su 30. Muzičke nagrade u Zenitu u Parizu, a ceremoniju dodele nagrada u direktnom prenosu mogli su da gledaju svi oni koji imaj kanal France 2 (neki naši kablovski operteri imaju u svojoj ponudi ovaj kanal).
Budući da se radi o tridesetogodišnjici Muzičkih nagrada, ove godine ceremonija dodele nagrada bila je prožeta podsećanjima na nekadašnje dobitnike ovog značajnog priznanja, a dodeljene su i specijalne nagrade za 30 godina tehno muzike Davidu Geti (David Guetta), 


rok muzike Žan-Luju Oberu (Jean-Louis Aubert), urbane muzike grupi IAM i svetske muzike Rašidu Tai (Rachid Taha) čija kompozicija je posebno zanimljiva (Jedan naš muzičar je neko vreme posle Rašida u etar izbacio svoju pesmu neverovatno slične melodije. Prosudite sami!).


Naravno jedan od umetnika koji su otvorili Muzičke nagrade bio je i Stromae, izvođač koji je veliku popularnost doživeo među pripadnicima mlađe populacije u Srbiji, a posebno je slušana pesma PapaoutaiO njegovom velikom uspehu svedoči i ogroman tiraž, u svetu je u 2013. godini kupljeno više od milion njegovih albuma. On je i ovogodišnji dobitnik nagrade Koncert godine.


Za mene je posebno bilo zanimljivo izvođenje repera Bekema (Black M), nekadašnjeg člana grupe Sexion d'assaut čiju smo pesmu Désolé svojevremeno obrađivali na času (u 8. razredu).


Najveći uspeh ove godine ostvarila je grupa Christine and the Queens sa najvećim brojem nominacija i nagradama za Najboljeg ženskog izvođača i Najbolji spot. 
Nagradu za najboljeg muškog izvođača dobio je Žilien Dore (Julien Doré). Jilien je verovatno i najbolji predstavnik savremenih tendencija u francuskoj muzici, budući da se u njegovim pesmama čuje neverovatna kombinacija francuskog i engleskog jezika, a uticaj američkog pop-roka je očigledan.


Još jedna francuska grupa koja je dostigla veliku popularnost prošle godine, a čije pesme su na engleskom jeziku, je i ovogodišnji dobitnik nagrade za Najbolji rok album grupa The Do.


Naravno, potpuno očekivano nagradu Album-otkrovenje dobila je neverovatna Indila, francuska pevačica egipatskog porekla koja je na Muzičkim nagradama izvođenjem pesme Dernière danse izazvala ovacije publike. 
Nagradu Scensko otkriće dobio je Bendžamin Klementajn (Benjamin Clementine) autor-kompozitor-izvođač koji je došao iz Velike Britanije i svoju muzičku karijeru započeo pevajući u metrou na liniji broj 2. Iako se sa poteškoćama izražava na francuskom jeziku, na dodeli Muzičkih nagrada zahvalio se Francuskoj što ga je prihvatila, prepoznala njegov talenat i što mu je dala priliku da ostvari svoje snove. Njegov talenat je izuzetan i neosporan, a usudiću se i reći da je on verovatno neko ko će mnogo pružiti u godinama koje dolaze. 
Nagradu za Najbolji album francuske šansone sasvim očekivano dobio je album Derrière les mots čuvenog muzičkog dvojca Alain Souchon et Laurent Voulzy.
Najbolji album urbane muzike je Je suis en vie grupe Akhenaton, a najbolji album svetske muzike je Rivière noire istoimene grupe.
Najbolji album elektronske i dens muzike je Ghost Surfer misterioznog izvođača Cascadeur-a. 


I na kraju nagrada za Originalnu pesmu otišla je u ruke Calogero-a za pesmu Un jour au mauvaise endroit.
Gledajući ovogodišnje dodele Muzičkih nagrada, nameće se nekoliko zaključaka.
Na prvom mestu, da je potpuno neopravdano jedna velika i značajna muzička produkcija, kao što je francuska, skrajnuta i da mi u Srbiji nismo baš u prilici (sem retkih i upornih zaljubljenika) da čujemo francuske muzičare. Da nema izuzetaka kao što su Zaz, Indila ili Stromae, verovatno bi jedino dostupno bila šablonski fabrikovana muzika MTV-a (što je ogromna šteta). Meni je posebno upala u oči (i u uši) činjenica da je na Muzičkim nagradama ogromna pažnja posvećena mladim, neafirmisanim umetnicima čije karijere tek počinju (kao što su: Féloche, Julien Doré, Indila, François and the Atlas mauntains, Vianney, Benjamin Clémentine) i da se oni podstiču da eksperimentišu i istražuju u svom muzičkom stvaralaštvu. Na francuskim muzičkim nagradama nema izštancovanih bojbendova, nema pesma napravljenih prema uvek istom oprobanom recepatu koji garantuje marketinški uspeh, nema repera milijardera koji pevaju o siromaštvu u getu. Predstavljeni su nam autentični autori sa svojim individualnim i raznovrstnim pristupima muzici, što je za svaku pohvalu. 
Na drugom mestu, postala sam svesna i činjenice da su kao i naši i francuski muzičari pod uticajem globalnih muzičkih trendova i da je puno onih koji pevaju na engleskom ili pak vrlo uspešno kombinuju engleski sa francuskim jezikom. Možda je to stvar umetničke slobode, možda stvar želje da se uspe i van granica Francuske, a možda jednostavno to očekuje i sama francuska publika. Meni lično nije zasmetalo, budući da je jezik u muzuici ipak sekundaran. 
Na kraju, primetetila sam da čuvene Zaz nije bilo ove godine ni među izvođačima ni među nominovanima, što je dokaz da se od stare slave ne može živeti. Vrlo prisutna je ipak bila Indila, sa svojim specifičnim načinom pevanja i mističnim senzibilitetom.
Za mene lično, najlepši deo večeri bio je nastup Feloša (Féloche) i njegovo izvođenje pesme El silbo. Uživajte!




2/01/2015

Praznik palačinki!


« La chandeleur »


Četrdeset dana posle Božića (le Noël), tačnije 2. februara Francuzi slave Kandelor (La Chandeleur) ili Dan palačinki (La fête des crêpes) !
Ovaj praznik objedinjava tri različite tradicije : keltsku, rimsku i hrišćansku. Stari Gali, jedno od keltskih plemena koje se smatra pretcima Francuza, slavili su 1. februara praznik Svetlosti (Imbolc) posvećen Svetoj Brigiti. Remljani su 15. februara slavili sličan praznik posvećen bogu Panu, božanstvu plodnosti. U Kandeloru se ove dve paganske tradicije ujedinjuju sa hrišćanskim praznikon Sretenja Gospodnjeg. Tačnije, 472. godine Papa Gelazije Prvi rešava da se paganski praznik zameni hrišćanskim praznikom Festum canelorum (La fête des Chandelles) tj. Danom Sveći ili Danom Svetlosti.
Tako sveće stupaju na scenu i predstavljaju simbol ovog praznika (pored palačinki naravno). Jedan od centralnih običaja jeste da se sveća kupljena u crkvi tog dana tamo zapali i zapaljena nosi do kuće, a zatim po završetku dana gasi i čava celu godini. Ova sveća ponovo se pali samo u slučaju neke velike muke (bolesti, gladi i sl.) kao svojevrsna zaštita za ukućane. Naravno sveća predstavlja Hrista koga je Bogorodica 40 dana po rođenju odnela u hram u kome ga Starac Simeon naziva « Stelošću Sveta ».
Odakle sada palačinke u celoj ovoj priči ? Kulturolozi i etnolozi smatraju da nisu palačinke slučajno izabrane kao poslastica za ovaj praznik. One po svom obliku i boji podsećaju na Sunce i tako se uklapaju u celu priču Praznika Svetlosti. Sa druge strane palačinke su stare 7000 godina i smatraju se prvobitnim hlebom (budući da su se tada pravile samo od vode i brašna, a njihova « slatka varijanta » koju mi sada pravimo je skorijeg datuma) pa je i njihov značaj u paganskoj tradiciji zato važan. Što se tiče Hrišćanstva, Pape su hodočasnicima i prosjacima na ovaj datum delile palačinke kao vrstu okrepljenja za jedne i čina milosrđa za druge.
Za palačinke vezana su i različita verovanja npr. : ko jede palačinke na ovaj dan imaće para cele godine, ako uspeš da pečeš i okrećeš palačinku desnom rukom dok u levoj držiš novčić imaćeš sreće cele godine, ko ne jede palačinke na ovaj dan propašće mu berba, devojke koje žele da te godine upoznaju idealnog mladoženju treba 6 puta uzastopno u vazduhu da okrenu palačinku, a da ona ne padne.

Sve u svemu predlažem da sutra navalimo na palačnike za svaki slučaj !

Ovaj praznik nije samo francuski i u mnogim zemljama se slavi uz puno različitih običaja : u Španiji,  u Italiji se slavi kao poslednji dan zime, u Austriji se drži na prozoru upaljena sveća da osvetli put pokojnicima.

Ovaj praznik slavimo i mi samo dve nedelje kasnije i kod nas se zove Sretenje. Francuzi Kandeloru slave 40 dana posle božića, tj. 2. februara (logično, budući da je po njihovom, gregorijanskom kalendaru, Božić pada 25. decembra), a Srbi slave isti praznik 15. februara (logično, budući da po našem crkvenom, julijanskom kalendaru, Božić pada 7. januara).
Radi se o potpuno istom hrišćanskom događaju koji se slavi i kod jednih i kod drugih: danu kada je Bogorodica prvi put odnela Hrista u hram i kada je On prvi put priznat kao Mesija od strane Svetog Simeona. Odatle i naziv Sretenje, tj. Susret Hrista i Svetog Simeona.
Za Srbe je ovo kao i za Francuze važan praznik i nije bez razloga baš na ovaj dan podignut Prvi srpski ustanak. Naravno i kod nas je veliki broj narodnih običaja i verovanja vezan za Sretenje: da se na ovaj dan medved budi iz zimskog sna, da se vrapci na ovaj dan venčavaju i da će se devojke udati za onakvog muškarca kakvog na ovaj dan prvog sretnu. Na Sretenje se daje i svojevrsna Narodna vremenska prognoza: ako medved na Sretenje ugleda svoju senku zanči da će zima još potrajati!
Mene lično, što ne zanči da sam u pravu, francuski običaj da se peče palačinka sa novčićem u sredini koji se čuva za sreću cele godine puno podseća na naš običaj stavljanja novčića u česnicu (doduše ne za Sretenje, već za Božić).

Posebno su mi zanimljive izreke koje postoje u francuskom jeziku vezane su za ovaj praznik i sve se tiču vremenske prognoze:
Quand le soleil, à la Chandeleur, dit lanterne quarante jours après il hiverne.
Quand Notre-Dame de la Chandeleur luit l'hiver de quarante jours s'ensuit.
Lorsqu'à la Chandeleur le temps persiste au beau, berger serre ton foin, fais paître ton troupeau.
Quand pour la Chandeleur le soleil est brillant, il fait plus froid après qu'avant.
À la Chandeleur verdure, à Pâques neige forte et dure.
Dakle, može se zaključiti da ako 2. februar bude sunčan dan zima će sigurno potrajati, kako kažu i do Uskrsa!

Za one koji žele stvarno da proslave 2. februara predlažem palačinke na francuski načun:

 Bon appétit!

Novogodišnja jelka!


« Le sapin aux proverbes »




Tradicionalno poslednje nedelje I polugodišta tj, nekoliko dana pred Novu godinu, učenici ukrašavaju jelku u kabinetu za francuski jezik. 

To je prilika da se učenici po završenom radu prepuste kreativnim aktivnostima i da reaktiviraju usvojena jezička znanja. 

Ove godine tema su bile francuske poslovice. Radionica je organizovana pre svega za učenike VIII razreda, ali su u njoj, zbog velikog interesovanja, učestvovali i neki učenici VII razreda.

Aktivnosti u okviru radionice podeljene su u 4 etape:
  • Učenici su podeljeni u grupe od tri člana. Svaka grupa je dobila materijal za rad i zadatak.
  •      Zadatak grupe je da od šest dobijenih elemenata rekonstruiše izreku na francuskom jeziku. 
Npr.

des chats

il ne faut pas vendre la peau de l’ours


avant de l’avoir tué

tout ce qui brille

les chiens ne font pas

n’est pas or
  • Grupe su dobile i malu pomoć i mogle su da koriste objašnjenja za svaku od poslovica koju je trebalo sastaviti. Npr.
1. C’est un conseil de prudence invitant à ne pas considérer comme acquise une chose que l’on ne possède pas encore.

2. Les enfants ressemblent à leurs parents.

3. Il faut se méfier de l’apparence des choses.


Uspešno obavljen zadatak podrazumevao je da je grupa pravilno sklopila elemente sledećih izreka:
-      Il ne faut pas vendre la peau de l’ours avant de l’avoir tué.
-      Les chiens ne font pas des chats.
-      Tout ce qui brille n’est pas or.

  •    Grupe su zatim predlagale ekvavilente istih poslovica u srpskom jeziku.

Na primeru gore date grupe ponuđeni odgovori učenika u ovoj etapi su bili:
-      Prvo skoči pa reci hop.
-      Iver ne pada daleko od klade.
-      Nije zlato sve što sija.
  •          Svaka grupa je glasala za jednu izreku koju je upisla na ukras i stavila na jelku.
Od 25 francuskih izreka:
   Il ne faut pas vendre la peau de l’ours avant de l’avoir tué.
Les conseilleurs ne sont pas les payeurs.
Nul n’est prophète en son pays.
  Plus on est de fous, plus on rit.
Les chiens ne font pas des chats.
Tout ce qui brille n’est pas or.
Ne remets pas au lendemain ce que tu peux faire le jour même.
Une hirondelle ne fait pas le printemps.
La colère est mauvaise conseillère.
Mieux vaut être seul que mal accompagné.
Il faut battre le fer tant qu’il est chaud.
 Qui vole un œuf, vole un bœuf.
C’est l’arbre qui cache la forêt.
Rome ne s’est pas faite en un jour.
Quand le chat n’est pas là, les souris dansent.
Les chiens aboient, la caravane passe.
Les bons comptes font les bons amis.
 Il passera de l’eau sous les ponts.
Il ne faut pas mélanger les torchons et les serviettes.
C’est dans les vieux pots qu’on fait les meilleures soupes.
Qui sème le vent récolte la tempête.
On ne peut pas avoir le beurre et l’argent du beurre.
Les paroles s’en vont les écrits restent.
Qui s’y frotte, s’y pique.
On n’apprend pas aux vieux singes à faire la grimace. 
Učenici su izabrali da na jelku stave omiljene izreke:
 Tout ce qui brille n’est pas or.
Une hirondelle ne fait pas le printemps.
Il faut battre le fer tant qu’il est chaud.
Les conseilleurs ne sont pas les payeurs.
Plus on est de fous, plus on rit.
 Les chiens ne font pas des chats.
C’est l’arbre qui cache la forêt.
Rome ne s’est pas faite en un jour.
Ne remets pas au lendemain ce que tu peux faire le jour même.
Qui vole un œuf, vole un bœuf.

Učenicima se toliko svidela izrada ukrasa za jelku da su sa ukrašavanja jekle prešli na ukrašavanje celog kabineta!
Učenici V razreda dali su svoj doprinos ukrašavanju kabineta izradom novogodišnjig čestitki.


1/31/2015

Versaj za dž!

Posetite dvorac Versaj, zvaničnu rezidenciju francuskih kraljeva, zahvaljujući TV5-u. Neverovatna tura kroz jedan od najčuvenijih spomenika francuske baštine.

http://www.tv5monde.com/cms/chaine-francophone/cultures/p-24817-Versailles.htm#Accueil


1/23/2015

Le festival international de théâtre francophone pour les enfants de 7 à 14 ans!

Festival “U slavu pozorišta” 

U organizaciji Francuskog instituta u Novom Sadu i Škole Žil Vern u Novom Sadu

Međunarodni festival dečijeg pozorišta na francuskom jeziku svake godine ugosti brojne mlade glumce koji izlaze na “daske koje život znače” Pozorišta mladih s željom da nas iznenade, zabave, uzbude i sa nama podele jedinstvene pozorišne momente!
Francuski institut u Novom Sadu (bivši FKC), nosilac ovog Festivala, svake godine teži što većem otvaranju fetivala, širenju i promociji francuskog jezika, postajući tako, putem pozorišta, glavna osa susreta mladih glumaca i omogućavajući im da obogate i razmene svoje iskustvo u pozorišnoj praksi, svoja znanja, veštine i osećanja.
Više od 300 dece i mladih adolescenata starosti od 7 do 14 godina, iz različitih sredina u Srbiji, susednih zemalja i onih malo daljih, učesnika školskih i vanškolskih pozorišnih sekcija, susreću se u Novom Sadu gde provode tri dana u razmeni i zadovoljstvu. Festival počinje veselom povorkom kroz novosadske ulice koja učesnike odvodi u veliku salu Pozorišta mladih u kojoj se odigravaju predstave naredna dva dana. Poslednjeg dana Festival se seli na gradsku plažu “Štrand”, na obale Dunava gde se deca, uz pomoć francuskih animatora, prijateljski nadmeću u sportskim i pozorišnim “igrama bez granica” i umetničkim radionicama.
Tokom ovih aktivnosti, njihovi profesori razmenjuju ideje, utiske i želje za saradnjom na novim projektima oko “okruglog stola” koji se odvija na plaži.

PRAVILNIK FESTIVALA

Član 1: Kako bi ostvarile pravo na učešće, sve trupe treba na vreme da dostave kompletirane prijave.

Član 2: Organizator Festivala obezbeđuje smeštaj i obroke na način definisan u Osnovnim informacijama (v. gore).
Participacija u iznosu od 15 eura plaća se za sve učesnike kojima je potrebno obezbediti smeštaj.
Ukoliko trupa broji više od 11 članova (uključujući učenike, profesore, pratnju i vozače),
ona je u obavezi da snosi pune troškove smeštaja za svo dodatno osoblje.

Član 3: Sva deca-učesnici treba da budu uzrasta od 7 do 15 godina.
Tokom izvođenja predstave, na sceni ne sme biti prisutna nijedna odrasla osoba.

Član 4: Festival nije takmičarskog karatktera. Tokom okruglog stola, učesnici biraju trupu kojoj se dodeljuje marioneta – simbol Festivala.
Ova marioneta treba naredne godine da bude vraćena, kako bi bila dodeljena drugoj trupi.

Član 5: Svi učesnici dobijaju diplomu za učešće na festivalu.

Član 6: Sve predstave treba da traju maksimalno 20 minuta i da zahtevaju samo osnovnu tehničku opremu.
Trupe treba da postave na scenu jednostavnu i lako pokretnu scenografiju.
Pozorište će obezbediti samo onu opremu koja je bila naznačena u prijavnom formularu.

Član 7: Sve trupe treba da budu prisutne na izvođenju svih predstava, da poštuju zadate vremenske okvire
i da ne ometaju izvođenje drugih predstava.
Član 8: Vođe trupa moraju imati sa sobom dokaze o obaveznom zdravstvenom osiguranju za svu decu
(overena zdravstvena knjižicia) i roditeljsko odobrenje.
Član 9: Tokom celog trajanja festivala, svu odgovornost za decu snose njihovi profesori i pratioci.
Oni su dužni da poštuju grad u koji dolaze i domaćine.
Član 10: Svaki vođa trupe obavezan je da informiše decu o ovom pravilniku.

Tekst preuzet sa: http://www.institutfrancais-novisad.rs/u-slavu-pozorista/

Festival frankofonog pozorišta za decu biće održan ove godine 5., 6. i 7. juna 2015. godine.

1/22/2015

Ovako je bilo prošle godine!

27. mart 2014.
Proslava Dana frankofonije 
« La fête de la Francophonie »


Povodom Meseca frankofonije učenici 5., 6. i 7. razreda pripremili su i izveli predstavu na francuskom jeziku « La nouvelle ». U predstavi učestvuje 33 učenika, a autor teksta je nastavnik francuskog jezika Tanja Gnjidić. Predstava ilustruje prvi dan nove učenice Aleks u jednoj neobičnoj školi koja nikako ne podseća na našu školu i u kojoj Aleks polako počinje da se oseća kao Alisa u Zemlji čuda. U novoj školi ona upoznaje nove drugove kao što su Matje (Školski zavodnik) ili Filip („A što baš ja“) i nove nastavnike: nastavnika matematike zvanog „Biće problema“, nastavnicu istorije zvanu „Ne možete me iznervirati“, nastavnicu biologije zvanu „Madam Kviz“, nastavnicu srpskog zvanu „Manekenka“, nastavnicu geografije gospođu Pantomimu itd.

Priredba je izvedena dva puta. Prvo izvođenje bilo je za učenike nižih razreda, a drugo izvođenje za učenike viših razreda, nastavnike i goste. Predstava je naišla na dobar odziv i pobrala odlične kritike gledalaca.


Dobrotvorni frankofoni bazar 

« La foire francophone »

Dana 27. marta 2014. godine u holu škole održan je Dobrotvorni frankofoni bazar. Učenici 5., 6. i 7. razreda pravili su predmete inspirisane Francuskom i prodavali ih učenicima i roditeljima. Prikupljeni novac su po završetku sajma uplatili u obližnjoj filijali banke Société Génerale na račun Blic fondacije kako bi podržali humanitarnu akciju „Srce za decu“.